Vrhovni sud Danske objavio je dvije presude u kojima se zaključuje da je dobit ostvarena prodajom Bitcoina oporeziva, što potencijalno predstavlja presedan za oporezivanje Bitcoina i dobiti od digitalne imovine u zemlji u budućnosti.
Dva su slučaja malo drugačije prirode, ali u oba su tužitelji tužili dansko Ministarstvo oporezivanja zbog percipiranog neopravdanog oporezivanja dobiti od različitih aktivnosti povezanih s Bitcoinom.
U prvom slučaju, tužitelj je stekao Bitcoin između 2011. i 2015. kroz šest kupovina i kao donacije primljene od trećih strana. Zatim su prodali te bitcoine između 2017. i 2018. uz dobit.
U drugom slučaju, tužitelj je stekao bitcoine između 2011. i 2013. kao plaćanje za aktivnosti rudarenja Bitcoina i prodao neke od njih 2018. za zaradu.
Cijena Bitcoina kada su ih vlasnici stekli 2011.-2015. bila bi — grubo — između 0,48 i 217 USD; a kada je prodan, vrijednost je mogla narasti na bilo što između 970 USD i, na vrhuncu bitcoina 2017., 14 156 USD – što je potencijalno znatan profit.
Predmeti su se odnosili na to jesu li te dobiti oporezive. U oba slučaja Vrhovni sud presudio je da jesu, ali iz nešto drugačijih razloga.
U prvom slučaju odlučeno je da se “kupnja bitcoina mora smatrati izvršenom u špekulativne svrhe” i stoga nije oslobođena poreza prema Odjeljku 5(1)(a) Zakona o državnim porezima; dok je u drugom slučaju sud presudio da bitcoin primljen kao dar ili putem rudarenja predstavlja prihod “neposlovnih” poduzeća, stoga pokreće poreznu obvezu prema Odjeljku 4(a) Zakona o državnom porezu.
Odjeljak 4 Nacionalnog poreznog zakona navodi da je ukupni godišnji prihod poreznog obveznika koji se sastoji od novca ili imovine oporeziv, što uključuje prihod od bilo koje industrije ili drugog poslovanja; te se ne pravi razlika između poslovnih i neposlovnih aktivnosti. U ovom slučaju rudarenje bitcoina smatralo se “neposlovnom aktivnošću” i stoga je spadalo u nadležnost odjeljka 4.
Odjeljak 5 Nacionalnog poreznog zakona navodi da oporezivi dohodak ne uključuje bilo kakvo povećanje imovine koje proizlazi iz povećanja vrijednosti imovine ili prihoda od prodaje nečije imovine, osim ako te prodaje pripadaju poslovanju te osobe ili se obavljaju za svrhe nagađanja. Ova je odredba stupila na snagu jer je sud odlučio da je izvorna kupnja bitcoina bila špekulacija, pa kada se prodaje po povećanoj vrijednosti, dobit nije bila oslobođena poreza.
Pozivanje na različite porezne zakone za pokrivanje različitih profitabilnih aktivnosti povezanih s bitcoinom znak je da se, barem u Danskoj, zakonodavci i sudovi hvataju u koštac s digitalnom imovinom i odlučuju da, unatoč njihovom novom načinu rada i tvrdnjama nekih od onih koji profitiraju od njih, ne zahtijevaju nužno sva nova pravila ili zakone za upravljanje.
Dvije odluke Vrhovnog suda od četvrtka potvrđuju prethodne presude Visokog suda iz 2021. i 2022., koje su također bile u korist Ministarstva poreza (kao tuženika).
Bitcoin i digitalna imovina: odakle bi trebala dolaziti prava vrijednost?
width=”560″ height=”315″ frameborder=”0″ allowfullscreen=”allowfullscreen”>
Novi ste u Bitcoinu? Provjerite CoinGeek’s Bitcoin za početnike odjeljak, ultimativni vodič za resurse za učenje više o Bitcoinu—kako ga je izvorno zamislio Satoshi Nakamoto—i blockchainu.