Niamh O’Connell, viši menadžer za poslovni razvoj u CasperLabsu.
Tvrtke su se oslanjale na komercijalne pružatelje usluga pohrane za smještaj svojih podataka od 1960-ih – a kada su usluge u oblaku uvedene u 2000-ima, prvi korisnici brzo su imali koristi od veće skalabilnosti, fleksibilnosti, manje odgovornosti za održavanje i poboljšane sigurnosti.
Danas je blockchain tehnologija na sličan način spremna promijeniti način na koji tvrtke pohranjuju, pristupaju, prate i štite podatke. Ali za mnoge tvrtke ostaju pitanja o tome kako blockchain funkcionira – i kako može zadovoljiti operativne potrebe poduzeća.
U nastavku donosimo neke od najboljih.
Kakav je poslovni blockchain u usporedbi s oblakom?
I blockchain i cloud su razorni alati koji distribuiraju računanje i pohranu preko mreže. U oblaku se podaci šire po poslužiteljima, dok blockchain pohranjuje podatke na nekoliko čvorova. Svaki se alat koristi za smanjenje rizika dok poduzeća upravljaju kritičnim komponentama svoje infrastrukture.
Mogu li organizacije koristiti i blockchain i cloud tehnologiju?
Mreža čvorova koji čine blockchain može, i često radi, raditi na infrastrukturi poslužitelja u oblaku. Iskorištavanjem infrastrukture u oblaku, tvrtke mogu upravljati čvorovima i drugim uslugama unutar određenih lokacijskih zona za povećanu sigurnost podataka, privatnost podataka i usklađenost s propisima.
Decentralizacijom mreža u oblaku, blockchain može omogućiti veće dijeljenje podataka i osnažiti razne aplikacije u oblaku, uključujući pohranu u oblaku i računanje.
Na primjer, ako vaša tvrtka koristi AWS usluge u oblaku, odabir blockchain protokola koji je integriran s tim pružateljem omogućuje korisnicima implementaciju čvorne infrastrukture izravno putem AWS tržišta.
Blockchain je poznat po tome što je nedostupan glavnim programerima. Mijenja li se to?
Da, vidimo kretanje prema većoj pristupačnosti. U idealnom slučaju, programeri bi trebali moći implementirati blockchain uključivanjem u zadane slučajeve upotrebe bez potrebe za razumijevanjem temeljne tehnologije. Na primjer, decentralizirane platforme s niskim kodom koje programerima omogućuju izradu dApp-ova. Takve platforme smanjuju složenost upravljanja novčanikom i konektorima.
Točno ili netočno: Jednom kada se podaci dodaju u blockchain, ne mogu se mijenjati.
Ni. Jedna od ključnih značajki blockchaina je njegova nepromjenjivost, što znači da je transakcija trajna nakon što se jednom zabilježi.
Međutim, pametni ugovori koji su vrlo programabilni, pohranjeni na blockchainu, mogu se programirati da budu nepromjenjivi ili nadogradivi, što znači da se metapodaci mogu mijenjati ako je navedeno.
Recimo da programirate NFT ugovor da se kućni zapisi mogu nadograditi. To znači da se metapodaci poput vlasnika mogu dodati i posljedično promijeniti. Više o tome možete pročitati ovdje.
Privatni u odnosu na javni blockchain – koja je bolja opcija za današnje tvrtke? Postoje li druge vrste mreža koje bi programeri trebali razmotriti?
Najbolja opcija je mreža koja će zadovoljiti specifične zahtjeve poduzeća i omogućiti im postizanje željenih rezultata. Postoje prednosti i nedostaci i za privatne i za javne lance blokova, uključujući kontrolu, povjerenje i fleksibilnost. A sada postoji rastuća potreba za hibridnim lancima blokova koji tvrtkama omogućuju prijenos podataka iz visoko konfigurabilnih privatnih mreža u hibridna i javna okruženja, gdje je veća transparentnost integriteta podataka ključna za poslovanje poduzeća.
S IBM-om smo izgradili atomic cross-chain asset/token swap rješenje koje pokazuje kako možete razmijeniti token na javnom blockchainu kao što je Casper s tokenom u privatnom lancu kao što je hyperledger fabric. To omogućuje implementacije na privatnoj infrastrukturi poduzeća bez curenja podataka o osnovnoj imovini, uz zajedničko povjerenje javnog lanca.
Što je sljedeće za blockchain? Gdje će biti za 10 godina?
Vidjet ćemo kako se trendovi koje smo iskusili u računalstvu u oblaku pojavljuju u području blockchaina. Na primjer, nakon što je novost virtualizacije poslužitelja postala standard, na tržište su došle nove mogućnosti poput funkcija bez poslužitelja. Blockchaini imaju sličnu sposobnost s programabilnim pametnim ugovorima, koji korisnicima omogućuju pozivanje funkcija iz blockchaina. To će samo rasti u opsegu i mjerilu aplikacije – baš kao što imaju usluge računalstva u oblaku.
Blockchain će biti temeljni infrastrukturni alat koji je integriran u tehnologije koje svakodnevno koristimo. Masovno usvajanje je neizbježno.