Grupa od istaknuti međunarodni ekonomisti pozdravljaju nedavni potez predsjednika Hondurasa Xiomara Castra da se suprotstavi američkim kripto ulagačima koji pokušavaju prigrabiti milijarde javnog novca iz te srednjoameričke nacije.
Kripto ekipa iskorištava mehanizam sporova ugniježđen unutar Svjetske banke, stvoren opskurnom odredbom Srednjoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini. Castro je forum, nazvan Međunarodni centar Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), smatrao nelegitimnom uzurpacijom suvereniteta Hondurasa i našao je elegantno rješenje: poduzela je korake za povlačenje Hondurasa iz ICSID-a. Kripto gomila plače.
Spektakularna bitka koja se odvija u Hondurasu i unutar globalnih financijskih institucija spaja američko nasljeđe diplomacije topovnjaka i banana republikanizma iz 19. stoljeća sa suvremenim obratom: vodeću skupinu investitora koji se bore protiv Hondurasa iskorištavanjem međunarodnih financijskih institucija sastoji se od grupe kripto -libertarijanci.
Borba predstavlja scenarij u koji je gotovo nemoguće povjerovati: skupina libertarijanskih investitora udružila se s bivšom vladom Hondurasa — koja je bila povezana s trgovcima narkoticima i došla na vlast nakon vojnog udara koji je poduprla SAD — kako bi provoditi najradikalniju svjetsku libertarijansku politiku, koja je značajne dijelove zemlje predala tim investitorima kroz tzv. posebne ekonomske zone. Javnost u Hondurasu je, u reakciji, zbacila režim koji je podržavao narkotici, a nova je vlada ukinula libertarijansko zakonodavstvo. Kripto investitori sada koriste Svjetsku banku kako bi prisilili Honduras da poštuje politiku narko-vlade.
Otkako je Castro preuzeo dužnost 2021., ICSID Svjetske banke vidio je da su investitori podnijeli najmanje 10 slučajeva usmjerenih na njezinu vladu. Najveći slučaj, koji je pokrenula američka korporacija Próspera Inc., traži više od 10 milijardi dolara odštete, što bi otprilike bilo jednako trećini BDP-a zemlje. Próspera, ukorijenjena u svijetu kripto financija, sebe opisuje kao “platformu [that] omogućuje razvoj novih gradova u posebnim gospodarskim zonama koje maksimiziraju opći prosperitet i stvaranje bogatstva.” Grad koji je tvrtka osnovala u Hondurasu prihvaća bitcoin kao službenu ponudu.
U otvorenom pismu objavljenom u utorak, ekonomisti tvrde da je Castrova odluka bila pametan potez. “Povlačenje smatramo kritičnom obranom honduraške demokracije i važnim korakom prema njezinom održivom razvoju”, stoji u pismu koje je organizirala Progressive International, ljevičarska koalicija.
“Desetljećima su međunarodni arbitražni sudovi poput ICSID-a dopuštali korporacijama da tuže države i ograničavaju njihovu slobodu reguliranja u korist potrošača, radnika i okoliša. Od 1996. godine, vlade samo u Latinskoj Americi bile su prisiljene platiti kompenzaciju stranim korporacijama u iznosu od preko 30 milijardi dolara, zastrašujući regulatore od podizanja minimalnih plaća, zaštite ranjivih ekosustava i uvođenja zaštite klime, među ostalim prioritetima domaće politike. Nalazimo oskudne ekonomske dokaze da mehanizmi poput ICSID-a stimuliraju značajna izravna strana ulaganja, zauzvrat.”
U pitanju su takozvani ZEDE koje su stvorile prethodne vlade Hondurasa. Zakon kojim su uspostavljeni ZEDE-ovi – skraćenica od Zone za zapošljavanje i ekonomski razvoj – učinkovito je odvojio dijelove Hondurasa i predao ih američkim investitorima, koji djeluju kao učinkovite suverene vlade. ZEDE bi jednog dana mogli kontrolirati 35 posto teritorija Hondurasa, prema Ujedinjenim narodima, koji su rekli da te zone izazivaju zabrinutost zbog ljudskih prava.
Prije više od deset godina bila je potrebna ogromna politička snaga da se ZEDE-i prisile na uvođenje zakona. Oni su postali mogući tek kada je Castrov suprug, Manuel Zelaya, smijenjen državnim udarom koji su podržale SAD 2009. godine.
Nakon što je Zelaya svrgnut, novi su izbori doveli predsjednika Porfirija Lobo Sosu, koji je brzo poništio Zelayine socijalne reforme, napadajući prava radnika i odbijajući napore zemljišne reforme. Vrhovni sud odbacio je prvu verziju ZEDEs zakona kao protuustavnu, ali nakon što je ustav izmijenjen i četiri nova suca dodana u Vrhovni sud, zakon je zapeo 2013. godine.
Uspon Loba Sose nije bio potaknut samo podrškom SAD-a, već i novcem trgovaca narkoticima, prema američkim tužiteljima koji su osudili Tonyja Hernándeza, brata bivšeg predsjednika Juana Orlanda Hernándeza, za trgovinu “monumentalnim” količinama kokaina. Juan Orlando Hernández bio je nasljednik Loba Sose i sam je ranije ovog mjeseca osuđen za trgovinu drogom na američkom saveznom sudu. Bio je predsjednik Nacionalnog kongresa, zakonodavnog tijela Hondurasa, od 2010. do 2013. i bio je glavni pokretač zakonodavstva ZEDE-a. Također je vodio prekonoćno preuzimanje Vrhovnog suda što je omogućilo njihovu provedbu.
Tužitelji u slučaju Tonyja Hernándeza povezali su braću s Lobom Sosom u svom memorandumu o kazni. “Između 2004. i 2019., optuženik je osigurao i podijelio milijune dolara mita dobivenog drogom Juanu Orlandu Hernandezu, bivšem predsjedniku Hondurasa Porfiriju Lobo Sosi i drugim političarima povezanim s Nacionalnom strankom Hondurasa”, napisali su tužitelji.
Dakle, da stavimo ZEDE-ove u kontekst: Radikalna intervencija “slobodnog tržišta” samo je zaglavljena u zakonu kao rezultat vojnog udara i gomilanja Vrhovnog suda. Dvojica narko-guvernera potom su donijela i implementirala ZEDE-ove za dobrobit američkih investitora. Dana 8. ožujka, slaveći osudu bivšeg predsjednika Hondurasa koji je stvorio zakon, a zatim nadgledao njegovu provedbu, državni odvjetnik Merrick Garland rekao je da je Hernández — čovjek kojeg su tijekom svog mandata podržavali njegovi saveznici u State Departmentu — nadgledao “narko-država u kojoj je nasilnim trgovcima drogom dopušteno djelovati gotovo nekažnjeno.”
Zelaya je svrgnut navodno zbog pokušaja da produži svoj predsjednički mandat na ono što se smatralo neustavnim drugim mandatom. Ipak, Hernández se lako kandidirao za ponovni izbor 2017. i odnio pobjedu usred apsurdne količine nepravilnosti, a sve ih je Trumpova administracija zanemarila. Godine kaosa i nasilja dovele su do vala migracija prema granici SAD-a.
SAD nije imao očiglednih problema s tom slobodnom narko-državom dok je Hernandez bio na dužnosti i ostao je koristan, ali kada je Castro preuzeo vlast kao reakciju na korupciju potaknutu u SAD-u, Sjedinjene Države su iznenada ponovno otkrile svoje poštovanje prema vladavini zakona i svetost ugovora s američkim investitorima.
Castro je brzo i uspješno krenuo u poništavanje ZEDEs zakona usprkos intenzivnom dvostranačkom pritisku SAD-a da ih zadrži. Američki odgovor bio je odbacivanje same ideje honduraške demokracije i suvereniteta, pri čemu su investitori koristili ICSID Svjetske banke kako bi prisilili novu hondurašku vladu da poštuje politiku koju provodi bivši predsjednik koji sada sjedi iza federalnih rešetaka.
Među desecima među potpisnicima Progresivne internacionale koji hvale Castrovu odluku da izađe iz arbitražnog suda su istaknuti južnokorejski ekonomist Ha-Joon Chang; Čileanac Gabriel Palma, o “Palminom omjeru nejednakosti”; američki ekonomist Jeffrey Sachs; bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis; Britanska ekonomistica Ann Pettifor; i indijski razvojni ekonomist Jayati Ghosh.
Melinda St. Louis, direktorica Public Citizen's Global Trade Watcha, godinama se bori protiv kripto ekipe i pozdravila je Castrov potez. “Narod Hondurasa velikom se većinom usprotivio zakonu ZEDE, a kada je zakonodavno tijelo Hondurasa jednoglasno ukinulo ovaj zakon, to je trebao biti kraj priče”, rekla je. “Ovo je samo najnoviji primjer korporacija koje zlorabe ovaj mehanizam ISDS-a kako bi dovele u pitanje politiku zaštite okoliša, zdravlja, korištenja zemljišta i druge politike javnog interesa diljem hemisfere. Honduras je bio mudar što se povukao s mjesta Svjetske banke gdje se mnogi od ovih slučajeva iznose kao važan prvi korak.”
U svom slučaju pred ICSID-om, Próspera je zadržala vrhunsku tvrtku za lobiranje, zapošljavajući bivšeg demokratskog zastupnika Kendricka Meeka, kako bi izvršila pritisak na Honduras da plati.
Prošle su godine senator Elizabeth Warren, D-Mass., i zastupnik Lloyd Doggett, D-Texas, istupili protiv pokušaja Próspere da iskoristi sustav rješavanja sporova za potkopavanje suvereniteta Hondurasa. “U slučaju Próspera”, pišu oni, “ZEDE koji se uglavnom nalazi na honduraškom otoku Roatánu, investitori su stvorili upravno vijeće u kojem 44 posto članova imenuje privatna tvrtka, a 22 posto biraju zemljoposjednici u sustavu gdje je njihov broj glasova proporcionalan veličini njihove imovine.”
Konferencija Próspera održana na Roatánu prošle godine signalizirala je etiku tvrtke. “Próspera ima za cilj biti najbolja jurisdikcija za kripto/web3 industriju u svijetu i pozdravljamo najbolje ideje o tome kako to postići sa zdravim pravnim okvirom,” rekao je Chris Wilson iz Próspere u reklamnim materijalima koji su opisali confab kao “ posebno osmišljen za pravne hakere, kripto odvjetnike, stručnjake za jurisdikciju i tvrtke koje žele stvoriti bolje zakone prema kojima će poslovati.”
Odgovor tvrtke na zahtjev za komentarom na pismo ekonomista bio je reprezentativan za neobičnu korporativnu strukturu koju je uspjela implementirati. Direktor komunikacija tvrtke rekao je za The Intercept da će odgovor na naša pitanja dostaviti Jorge Colindres, predstavnik “Ureda tehničkog tajnika”.
Colindresov e-mail potpis aludira na javno-privatnu prirodu korporacije, glaseći:
Jorge Constantino Colindres
Tehnički tajnik – Próspera ZEDE
Zona de Empleo y Desarrollo Económico
República de Honduras
Upravitelj – pružatelj općih usluga
Colindres je odgovorio kao vladin dužnosnik. “U prilogu ćete pronaći izjavu mog ureda o neustavnom povlačenju iz ICSID-a od strane vlade Hondurasa,” rekao je. Njegova je izjava inzistirala:
Próspera ZEDE je [a] lokalna uprava i posebna gospodarska zona Republike Honduras. Njime upravlja tehnički tajnik, rođeni državljanin Hondurasa, kojeg je imenovala vlada Hondurasa i ovlastio ga člankom 329. Ustava Hondurasa i Organskog zakona ZEDE da nadzire provedbu novih politika i pravila osmišljenih za poticanje gospodarskog razvoja, olakšavanje stvaranje radnih mjesta, privlačenje izravnih nacionalnih i stranih ulaganja i zaštita temeljnih prava radnika i stanovnika ove posebne jurisdikcije. Nacionalne i strane tvrtke podjednako su dužne pridržavati se pravila Próspera ZEDE, koja su pravila Hondurasa, budući da ih je usvojila lokalna vlada Hondurasa uz zakonski blagoslov izvršne vlasti zemlje, Nacionalnog kongresa i Vrhovnog suda pravde.
Colindres je tvrdio da su ZEDE do sada rezultirali s više od 100 milijuna dolara stranih ulaganja i da Castro nije dobio odobrenje Nacionalnog kongresa da se povuče iz tijela Svjetske banke za sporove. “Ponosni smo na naša postignuća u stvaranju radnih mjesta i privlačenju ulaganja, koja su u oštroj suprotnosti s politikom ukidanja radnih mjesta koju vodi nacionalna vlada, i nepokolebljivo nastavljamo s našom misijom transformacije gospodarstva Hondurasa i kataliziranja prosperiteta kroz oazu ekonomske slobode. i vladavine prava koju Próspera ZEDE nudi honduraškom narodu,” rekao je Colindres.
Fernando Garcia, predsjednički povjerenik kojeg je imenovao Castro da se suprotstavi ZEDE-ima, rekao je da dok Ustav Hondurasa zahtijeva od Nacionalnog kongresa da ratificira nove međunarodne ugovore, ne zahtijeva od izvršne vlasti da obavijesti zakonodavnu vlast prije povlačenja.
“Konvencija ICSID-a uspostavlja mogućnost povlačenja suverene države iz svoje konvencije”, rekao je Garcia za The Intercept. Dodao je da je arbitražni sud već pravno prihvatio povlačenje Hondurasa, koje stupa na snagu u kolovozu. To, rekao je, “ne sprječava one koji su zatražili arbitražu da postupe u skladu s tim”.