Bila je ovo nestabilna godina za sektor kriptovaluta, blago rečeno. Industrija se suočila s neviđenom razinom nadzora, skandalima i lošim tiskom zahvaljujući prijevarama visokog profila i financijskim pogrešnim koracima kao što je kolaps FTX burze kripto fjučersa i hedge fonda temeljenog na kripto te kasnija optužnica protiv sada već zloglasnog suradnika osnivač i izvršni direktor Sam Bankman-Fried.
Dok je većina zujanja od tada nestala, industrija je i dalje pod regulatornim mikroskopom, a mnoge su tvrtke još uvijek zapetljane u parnice. Samo ovog mjeseca Komisija za vrijednosne papire i burzu tužila je dvije kripto tvrtke u dva dana zbog navodnog lošeg ponašanja: Binance, najveća svjetska kripto burza, optužena je za upravljanje ilegalnom platformom za trgovanje u Sjedinjenim Državama i zlouporabu sredstava korisnika, dok je Coinbase, najveća kripto platforma u zemlji, nije se uspjela registrirati kao burza, što je zakonski uvjet.
No čini se da je kriptovaluta preživjela svoju mračnu noć duše i izašla s druge strane s iznenađujućim skokom. Zapravo, kako su cijene Bitcoina porasle posljednjih mjeseci, tako su porasle i operacije rudarenja – i s njima povezani ugljični otisak. Unatoč svim neizvjesnostima u industriji, emisije ugljičnog dioksida Bitcoina trenutno su na najvišoj razini svih vremena, koristeći gotovo istu količinu energije godišnje kao cijela nacija Austrije, prema Bitcoin indeksu potrošnje električne energije Sveučilišta u Cambridgeu. A taj će zapanjujući energetski otisak gotovo sigurno nastaviti rasti kako problemi s dokazom rada postaju sve složeniji za rješavanje rudarima.
Šokantna potrošnja energije Bitcoina rezultat je procesa rudarenja kriptovalute koji se oslanja na javnu knjigu koju pokreće blockchain. Kako bi Bitcoin transakcije ostale sigurne, autentične i anonimne, svaki unos u knjigu postiže se rješavanjem složenih računalnih problema, proces poznat kao “dokaz rada”. ‘Rudar’ koji najbrže riješi ovu zagonetku dobiva novoiskovani Bitcoin u zamjenu za svoj trud. “Dokaz rada” je proces čistog pokušaja i pogrešaka – uključivanje nasumičnih rješenja i nada da ćemo postići veliki uspjeh. To znači da su u prednosti super-računala velike snage, koja mogu napraviti više izračuna u kraćem vremenu.
Ali kako bi spriječili devalvaciju valute kako sve više i više rudara kuje nove kovanice, traženje dokaza o radu postaje sve teže i teže u skladu s razinom konkurencije. Prema dizajnu, rudarenje jednog Bitcoina uvijek traje oko 10 minuta. Kao rezultat toga, Bitcoin rudari stalno moraju koristiti sve više i više računalne snage, a često imaju čitava skladišta puna superračunala koja rade. Rezultat: ista količina Bitcoina proizvedena godišnje, ali uz stalno povećanje potrošnje energije i emisije ugljika. Godine 2009. mogli ste rudariti Bitcoin koristeći samo nekoliko sekundi električne energije iz kućanstva; sada biste trebali potrošiti oko 9 godina.
Ali možda konačno postoji rješenje za ovaj složeni problem: kvantno računalstvo. Prema nedavni izvještavanje iz CoinsPaid Media, sustavi temeljeni na kvantnom računalstvu modelirani su tako da budu “uvelike superiorniji od klasične rudarske opreme u smislu energetske učinkovitosti”. Ovo otkriće temelji se na studiji koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Kent u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji su usporedili potrošnju energije tri različita kvantna računala prilikom rudarenja kriptovaluta pomoću blockchaina.
Rezultirajuća potencijalna ušteda energije je nevjerojatna. “Pokazujemo da bi prijelaz na kvantno rudarenje mogao dovesti do uštede energije – prema relativno konzervativnim procjenama – od otprilike 126,7 TWH, ili drugačije rečeno, ukupne potrošnje energije u Švedskoj 2020. godine”, stoji u studiji. I, za razliku od tradicionalne opreme za rudarenje, koja je već iznimno napredna u svojoj tehnologiji, kvantna računala su još uvijek u povoju i vjerojatno će postati još rafiniranija kako bi bila još energetski učinkovitija u bliskoj budućnosti.
Međutim, ovo otkriće ima nekoliko važnih upozorenja. “Kvantno rudarenje energetski je učinkovito samo ako se koristi oprema s oko 512 kubita”, objašnjava CoinsPaid Media. “U međuvremenu, najsnažniji kvantni procesori dostupni na tržištu, IBM Osprey i D-Wave D2, imaju samo 433 odnosno 512 qubita.” Još važnije, kvantno računalstvo samo zar to još nije evoluiralo, i morat će prijeći dug put prije nego što izvedivo postigne ove vrste ušteda. Kvantno računalstvo može spasiti klimu od Bitcoina, ali to neće biti skoro. A rok za izbjegavanje najgorih utjecaja klimatskih promjena je kratak.
Haley Zaremba za Oilprice.com
Još najpopularnijih tekstova s Oilprice.com: