Možda će vas iznenaditi saznanje da su sjevernokorejski hakeri odgovorni za trećinu ove krađe – 1 milijardu dolara – prema Chainalysisu, daleko nadmašujući 400 milijuna dolara koje su ukrali u sedam kibernetičkih napada na kripto burze 2021. godine.
Ali zašto Sjeverna Koreja, od svih mjesta, roni u digitalnu imovinu?
Sve se svodi na izbor – nedostatak istog.
Divlje promjene cijena bitcoina i drugih kriptovaluta čine ih lošom pohranom vrijednosti i užasnim sredstvom razmjene.
Ali što ako imate malo izbora, poput El Salvadora? Zemlja je odavno napustila vlastitu fiat valutu – colón – i zakonski usvojila američki dolar prije nego što je prošle godine odlučila dati bitcoinu isti status. Usput, evo kako ide taj eksperiment. (TL; DR: nije sjajno.)
A što je sa Sjevernom Korejom, brutalnom diktaturom koju vodi kriminalna obitelj koja prijeti svijetu nuklearnim armagedonom dok izgladnjuje vlastiti narod desetljećima?
Godine paralizirajućih ekonomskih sankcija i pritiska vlada u susjedstvu (uglavnom Kine) natjerale su Sjevernu Koreju da smisli kreativne načine za zaobilaženje ovih ekonomskih kazni.
Jedan od najuspješnijih je – pogađate – kripto hakiranje.
Sjevernokorejski hakeri poslali su kriptovalute u vrijednosti od oko 52,46 milijuna dolara na burze u Južnoj Koreji od 2019. u nastojanju da izbjegnu sankcije ili operu novac, navodi se u izvješću Chainalysisa, koje je također privuklo pažnju južnokorejskog zastupnika Yoon Han-honga ovog tjedna.
Chainalysis, koji je surađivao s američkim Federalnim istražnim uredom (FBI) i Europolom na praćenju kriminalne upotrebe kripto, rekao je da je došao do te brojke prateći nekoliko posredničkih depozitnih adresa koje su bile izložene kripto novčanicima u vlasništvu sjevernokorejskih hakera.
Dakle, što osiromašena, izgnana nacija s BDP-om od samo 18 milijardi dolara u 2019. radi sa svojim novopronađenim kripto bogatstvima?
Izgradnja nuklearnog arsenala, naravno.
Reuters je u veljači izvijestio, citirajući izvadak iz povjerljivog izvješća Ujedinjenih naroda, da “kibernetički napadi, posebno na imovinu kriptovalute, ostaju važan izvor prihoda” za Sjevernu Koreju i da su neovisni promatrači sankcija rekli da su primili informacije da su sjevernokorejski hakeri nastavili ciljne financijske institucije, kripto tvrtke i burze.
Kripto je možda u mukama medvjeđeg tržišta, ali – kao što najnoviji brojevi pokazuju – to nije umanjilo kripto ambicije Sjeverne Koreje, budući da izravno financira jednu stvar koja održava obitelj Kim na vlasti.
Napisao Zaheer Merchant iz Mumbaija
Računač IT zarade
Sve glavne tvrtke za IT usluge osim Tech Mahindre objavile su ovaj tjedan rezultate za drugo tromjesečje za 23. fiskalnu godinu. Dok je većina poput Infosysa izvijestila o postojanim brojevima rasta u drugom tromjesečju, svi su ukazali na promjene koje vide u sektoru zbog makroekonomskih prepreka i strahova od nadolazeće recesije u razvijenim zemljama.
Mindtree je zabilježio najbolju dobit u drugom kvartalu s rastom od 27% na godišnjoj razini, dok je Wipro zabilježio pad neto dobiti od 9% na godišnjoj razini.
Zanimljivo je da je rad na crno bio predmet rasprave u našim razgovorima s nekoliko CXO-ova. Složili su se da novi fenomen doista predstavlja izazov, a većina ga je nazvala ‘neetičnim’.
Evo nekih od najvažnijih vijesti o ovotjednoj IT zaradi:
Izvršni direktor Wiproa Delaporte ‘oprezno je optimističan’, navodi snažne uspjehe u poslovima, jake naftovode
Infosys ne podržava rad na crno, kaže izvršni direktor Salil Parekh
70% zaposlenika TCS-a dobit će punu varijabilnu plaću u drugom tromjesečju
Više otkaza u Edtechsu
Edtech sektor ponovno je bio u vijestima ovog tjedna s dva glavna igrača – Byju’s i FrontRow – koji su najavili masovna otpuštanja jer žele restrukturirati svoje poslovanje i postići profitabilnost.
Byju’s je rekao da će otpustiti 5% svoje radne snage od 50.000 ljudi – oko 2.500 zaposlenika – što će biti jedan od najvećih krugova otpuštanja u bilo kojem indijskom startupu. FrontRow je rekao da je otpustio 130 zaposlenika (gotovo 75% svoje radne snage), u marketingu, prodaji, inženjeringu i proizvodima, u drugom krugu otpuštanja ove godine.
U međuvremenu je Vendantu, još jedan problematični edtech startup, kupio Deekshu – platformu za pripremu testova za odborske i natjecateljske ispite – za 40 milijuna dolara.
Uzastopna otpuštanja u edtech sektoru odražavaju sveukupno zatišje unutar indijskog startup ekosustava. Nedavno smo izvijestili da startupi u kasnoj fazi, kao što su Udaan i PharmEasy, pribjegavaju dužničkim instrumentima kao što su konvertibilne obveznice kako bi prevladali ekonomski udar. Konvertibilne obveznice kasnije se pretvaraju u kapital i ne zahtijevaju procjenu koja bi se pripisala pokretanju.
Evo važnih edtech priča od ovog tjedna:
Byju će otpustiti do 2500 zaposlenika u sklopu ‘racionalizacije’
FrontRow otpušta 130 zaposlenika u drugoj vježbi otpuštanja
ET Indeks e-trgovine
Pokrenuli smo tri indeksa – ET Ecommerce, ET Ecommerce Profitable i ET Ecommerce Non-Profitable – za praćenje uspješnosti nedavno uvrštenih tehnoloških tvrtki. Evo kako su se dosad snašli.
Pregled tehničkih pravila
Prijedlog zakona o zaštiti osobnih podataka (PDP) kruži već neko vrijeme, nakon što je vlada ranije ove godine odbacila prethodnu verziju.
U ekskluzivnom intervjuu, Rajeev Chandrasekhar, državni ministar za elektroniku i IT, rekao nam je da će revidirana verzija (PDP zakona vjerojatno sadržavati ublažene odredbe o lokalizaciji podataka i prekograničnom protoku podataka. To bi moglo donijeti olakšanje Big Tech-u i druge tvrtke koje su imale ozbiljne bojazni u vezi s prethodnom verzijom.
Neke velike tehnološke tvrtke poput Googlea također se suočavaju s nadzorom indijske vlade i njezinih raznih agencija. Indijski nadzornik za tržišno natjecanje prikupio je pritužbe nekoliko novinskih organizacija koje tvrde da je Google zlorabio svoju dominantnu poziciju u prostoru.
Ovo su najveće priče o tehnološkoj politici ovog tjedna:
Internetske tvrtke za potrošače traže jasnoću od vlade u vezi s novim telekomom
Prerađeni prijedlog zakona o osobnim podacima može ublažiti pravila o lokalizaciji podataka
Pritužbe izdavača vijesti CCI klubova protiv Googlea nalažu novu istragu
Auto agregatori sukobljavaju se s K’taka vladom
Visoki sud Karnatake, u privremenom dogovoru u petak, ograničio je naknadu za pogodnosti koju naplaćuju agregatori temeljeni na aplikacijama kao što su Ola, Uber i Rapido za usluge autorikše u Bengaluruu na 10% cijene.
Ovo ne uključuje porez na robu i usluge (GST) koji se naplaćuje na ukupnu cijenu karte, kao i prije.
Sudski nalog dolazi nakon tjedan dana pravnog sukoba između pružatelja poziva za automatsku vožnju temeljenih na aplikacijama i vlade Karnatake nakon što je potonja naredila istragu njihovih prenapuhanih cijena karata i naredila im da zaustave svoje usluge – nazivajući ih ‘nezakonitima’ – u roku od tri dana poslanice.
Međutim, aplikacije za pozivanje prijevoza odbile su zaustaviti svoje usluge, a Ola i Uber su umjesto toga pokrenuli Visoki sud da ospori obavijest državnog odjela za promet. Obje tvrtke imaju licencu izdanu u skladu s pravilima Karnataka On-Demand Transportation Technology Aggregators, 2016.
Evo razvoja događaja iz tekuće pravne bitke:
U Bengaluruu aplikacije moraju ograničiti naknadu na 10% cijene automobilske karte
Karnataka HC upućuje državnu vladu da održi pregovore s Uberom i Olom kako bi se riješio problem auto karte
Ola, Uber, Rapido vjerojatno neće zaustaviti auto servise u Bengaluruu unatoč poslanici države
Ostale najvažnije vijesti naših reportera
Amazon tuži tijelo za zaštitu potrošača zbog kazne: Amazon je podnio tužbu protiv Središnjeg tijela za zaštitu potrošača (CCPA) na Visokom sudu u Delhiju, osporavajući nalog kojim je utvrđeno da platforma za e-trgovinu krši obvezne standarde u pogledu prodaje ekspres lonca
IT tvrtke bi ove godine mogle prepoloviti zapošljavanje u kampusu: Kampusi koji su popularni među tvrtkama za IT usluge koje žele zaposliti inženjere vjerojatno će doživjeti pad broja ponuda za klasu 2023. za čak polovicu, sugerira nova studija tvrtke za usluge zapošljavanja osoblja Xpheno.
Brendovi se trzaju dok se mafijaši na društvenim mrežama bune: Stratezi i odvjetnici robnih marki primijetili su skok u broju zahtjeva za pregled sadržaja kako bojkotiranje filmova i robnih marki dobiva na snazi na društvenim mrežama. Brendovi traže od kreativaca i trgovaca da se klone vjere, politike ili bilo čega što bi moglo uvrijediti.
