Ovaj tjedan Bitcoin slavi svoj 14. rođendan. Dok najpoznatija kriptovaluta na svijetu polako ulazi u tinejdžersku dob, suočava se s budućnošću koja, iako naizgled zaražena neizvjesnošću, također vrvi beskrajnim mogućnostima.
Uostalom, upravo je nastanak Bitcoina 2009. godine iznjedrio novu tehnologiju blockchaina i označio početak revolucije decentralizacije diljem svijeta. S blockchainom i kriptovalutom koji su zacementirali svoje mjesto u mainstreamu, a Bitcoin se čak uspoređuje sa zlatom zbog njegove korisnosti kao pohrane vrijednosti — njegov potencijal za rast očit je svima.
No, poput svake priče o odrastanju, koje bi pouke industrija mogla naučiti iz svog dosadašnjeg burnog putovanja i čemu se možemo veseliti u novom svijetu koji otkriva značenje i smisao?
Rođenje Bitcoina: priča o nadi
Usred nedvojbeno jedne od najrazornijih financijskih kriza u povijesti, nepovjerenje javnosti u središnje vlade i financijske institucije poraslo je do rekorda svih vremena nakon kolosalnog kolapsa behemota s Wall Streeta Lehman Brothersa 2008. — ali iz pepela se digao Satoshi Nakamoto, pseudonim osobe ili grupe pojedinaca koji su iznjedrili Bitcoin, nepovjerljivi model za elektroničke gotovinske transakcije.
Nakamotov bijeli papir oslikao je ružičastu i punu nade sliku budućnosti u vrijeme kada su gubitak i nepovjerenje rašireni u financijskom svijetu. U središtu svega, Bitcoin je stvoren za rješavanje dugotrajnih problema koji su mučili financijski sustav nudeći anonimnost i transparentnost u peer-to-peer plaćanjima — učinkovito iskorijenjujući potrebu za prolaskom preko posredničkih strana poput banaka koje smo smatrali biti “pouzdan” i “neophodan” prije pada Wall Streeta.
Doista, interes je pobudio prvi slučaj financijske upotrebe Bitcoina — kada je gladni programer Laszlo Hanyecz platio 10.000 BTC za dvije pizze iz lanca brze hrane Papa John’s. Ali kada se pojavilo više slučajeva upotrebe izvan komercijalnih transakcija, svijet je sjedio i slušao. Bitcoin nije samo obećao bolju budućnost – on dostavljeno — kada je kripto počeo rješavati šira socioekonomska pitanja diljem svijeta.
Razmotrite često citiran primjer ljudi na Filipinima koji su se okrenuli kripto igri Axie Infinity kao izvoru prihoda kada je pandemija Covida-19 pogodila — unatoč rastućim problemima kao što su brojne kontroverze oko igre, njezina čista sposobnost da izvuče zajednice iz siromaštvo je nedvojbeno ohrabrujuće. Ili ne tražite dalje od napora Organizacije za Dan ženskog poduzetništva da osnaži žene — koje također čine većinu svjetske populacije bez bankovnih usluga — financijska uključenost bi zapravo mogla postati stvarnost za povijesno marginalizirane zajednice. Očito je da kriptovalute napreduju u legitimnu klasu imovine s potencijalom da radikalno resetiraju financijski krajolik.
Tinejdžer s bolovima u rastu
Jao, adolescencija nikad nije laka faza. Slično promjenama raspoloženja i krizama identiteta koje doživljava svaki tinejdžer, Bitcoin je iskusio divlje tržišne promjene i čak je dovedeno u pitanje samo njegovo postojanje. Osim volatilnosti cijena, mnogi su naveli njegovu ogromnu potrošnju energije – s 91,4 Twh, mreža može napajati cijelu Finsku cijelu godinu – kao najveći pojedinačni problem koji naslijeđena mreža mora riješiti. S druge strane, drugi su tvrdili da njegov mehanizam konsenzusa omogućuje realizaciju Nakamotove vizije decentraliziranog, demokratskog financijskog ekosustava.
U isto vrijeme, širi kripto prostor ima još više izazova. Bilo da je to zbog pohlepe, oholosti ili čiste nesreće, ono za što smo vjerovali da su “industrijski teškaši” poput Three Arrows Capitala i FTX-a sami su uništili povjerenje ulagača i vjeru u kripto sa svojim odgovarajućim Lehmanovi trenuci — ironično podsjeća na financijsku krizu iz koje je klasa imovine nastala.
Uz loše aktere koji prijete da će označiti kraj za Bitcoin i kripto industriju, kamo dalje?
Put do zrelosti: granice rađaju sigurnost i stabilnost
Kako se kaže, potrebno je selo da se odgoji dijete. Bitcoin i druge kriptovalute nastavit će se razvijati i sazrijevati, ali moramo se okupiti kao zajednica kako bismo podržali rast novonastale industrije na svim frontama. Trebaju nam stalne inovacije, trebaju nam vizionari u prostoru, ali najviše od svega trebaju nam granice.
Kada regulatori i kreatori politike utvrde parametre, inovatori mogu razvijati i eksperimentirati s novim tehnologijama na stabilan, održiv način i unutar sigurnih ograničenja. Bez jasnih regulatornih okvira, inovacija će samo unijeti rizike za ekosustav i na kraju ugušiti vlastiti rast. Srećom, činimo određeni napredak u borbi protiv ove mogućnosti diljem Azije. Nedavno je Hong Kong najavio okvir novog regulatornog režima za digitalnu imovinu za borbu protiv rizika od pranja novca i financiranja terorizma, a Japan nastavlja prilagođavati svoje kripto zakone kako bi odgovarali zahtjevima dinamičnog tržišta.
Unatoč gubitku povjerenja nakon nedavnog sloma kriptovalute, stalna institucionalna kupovina također služi kao podsjetnik da su centralizirani entiteti prvi zakazali, a ne temeljna tehnologija kriptovalute.
Na kraju dana, lekcije koje smo naučili iz kratke 14-godišnje povijesti Bitcoina nastavit će oblikovati budućnost digitalnih financija. Za dugoročnu održivost kriptovalute bilo bi od vitalnog značaja za mjere koje uključuju odgovornost, regulatornu disciplinu i opću odgovornost da uđu u igru, da ne zaboravimo porijeklo Bitcoina i njegovo altruističko obećanje da će ponovno stvoriti financijski svijet u demokratski, sigurno i uključivo.
.jpeg)
